Buržoazija
Ovaj članak je dio serije: Marksizam |
Sociologija i antropologija |
Otuđenje |
Buržoazija |
Klasna svijest |
Komunizam |
Kulturalna hegemonija |
Izrabljivanje |
Ideologija |
Proletarijat |
Ekonomija |
Marksistička politička ekonomija |
Radna snaga |
Zakon vrijednosti |
Sredstva proizvodnje |
Način proizvodnje |
Proizvodne snage |
Višak rada |
Višak vrijednosti |
Naknada za rad |
Historija |
Kapitalistička proizvodnja |
Klasna borba |
Diktatura proleterijata |
Izvorna akumulacija |
Proleterska revolucija |
Proleterska internacionala |
Svjetska revolucija |
Filozofija |
Marksistička filozofija |
Historijski materijalizam |
Dijalektički materijalizam |
Socijalizam |
Analitički marksizam |
Autonomni pokreti |
Feministički marksizam |
Humanistički marksizam |
Strukturalni marksizam |
Zapadnjački marksizam |
Istaknuti marksisti |
Karl Marx |
Friedrich Engels |
Karl Kautsky |
Vladimir Lenjin |
Lav Trocki |
Josif Staljin |
Rosa Luxemburg |
Mao Ce tung |
Georg Lukács |
Antonio Gramsci |
Karl Korsch |
Frankfurtska škola |
Louis Althusser |
Paul Lafargue |
Kritike |
Kritika marksizma |
- Za ostale upotrebe, v. Buržoazija (razvrstavanje).
Buržoazija (francuski: bourgeoisie) je izraz koji je u prošlosti i danas, ovisno o historijskom periodu i ideološkoj osnovi, označavao različite društvene grupe, odnosno klase.
U najširem i najstarijem smislu izraz buržoazija je opisivao građanstvo, odnosno građansku klasu u feudalnim, a kasnije i kapitalističkim društvima. U tu grupu su se uključivali svi stanovnici srednjovjekovnih gradova koji nisu pripadali feudalnom plemstvu, ali su pak uživali slobodu i druge privilegije kojih su bili lišeni kmetovi.
Kasnije se, s razvojem urbanizacije, industrijske revolucije i kapitalizma građanstvo počelo diferencirati na vlastite klase različitog materijalnog statusa, a samim time i različitih političkih i drugih interesa. Izraz buržoazija je dobio uže značenje, odnosno počeo se odnositi na imućnije i utjecajnije predstavnike građanstva, uglavnom trgovce, veleobrtnike i vlasnike prvih industrijskih manufaktura.
Buržoazija se u feudalnim društvima smatrala srednjom klasom, ali je s vremenom njen ekonomski položaj ojačao na račun zemljoposjedničkog plemstva da bi ga s vremenom formalnopravno zamijenila, odnosno s njim se stopila kao nova vladajuća klasa. Tada je pojam buržoazije preuzeo marksizam koji je u buržoaziji suprostavio radničku klasu, odnosno proletarijat kao novu potlačenu klasu.
Marksizam je u buržoaziji kao vladajućoj klasi kapitalizma vidio izvor svih društvenih problema, te sebi zacrtao cilj da je ukloni kroz klasnu borbu i uvođenje diktature proletarijata u socijalizmu. Zbog svega toga je izraz buržoazija i buržuj u mnogim državama dobio pejorativno značenje, a i nakon nestanka komunizma u svakodnevnom govoru postao sinonim za sebičnost, bezdušnost i sirovi materijalizam.
U nekim drugim državama buržoazija je također dobila pejorativno značenje, ali više vezan uz nekadašnji status buržoazije kao srednje klase. Izraz buržoazija tamo označava osobe kojima nedostaje sofisticiranost bogatih, ali i autentičnost siromašnih slojeva, odnosno sličan je izrazu malograđanština.
Vanjske veze
- The Democratic State – A Critique of Bourgeois Sovereignty