Stanko Andrić
Stanko Andrić | |
---|---|
Biografske informacije | |
Rođenje | 1967 Strizivojna |
Obrazovanje | |
Zanimanje | pisac, povjesničar |
Opus | |
Književne vrste | romani, eseji, publicistika |
Nagrade | |
Nagrada Vladimir Nazor za književnost | |
Inspiracija | |
Od
|
Stanko Andrić (Strizivojna, 1967.) je hrvatski književnik i povjesničar. Piše romane, eseje, publicistička i historiografska djela.
Životopis
Rođen je u Strizivojni 1967. godine.
Studirao je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu francuski i latinski jezik i književnost.
Nakon što je diplomirao, išao je na poslijediplomski studij na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti, na kojem je poslije i stekao doktorat.
Jedan je od utemeljitelja Hrvatskog instituta za povijest, u čijoj slavonskobrodskoj podružnici i radi.
Književnički rad
Član je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva pisaca.
Za razliku od mnogih naših autora, njegovi uzori su prepoznatljivi, štoviše, sam Stanko Andrić ih je ustrajno navodio.
U svojim djelima, kada govori o hrvatskom rodoljublju, Šokce kontrastira sa četirima inačicama hrvatstva.
Andrić je zamislio priču od trideset poglavlja, kojoj radnju smješta u Slavoniju, čestu temu njegovih radova. Roman "Simurg" čini prvih devet poglavlja.
Uzima se da su mu na književničkoj, duhovnoj razini, kao svojevrsna braća, Bruno Schulz i Danilo Kiš.
Djela
(popis nepotpun)
- Povijest Slavonije u sedam požara, historiografsko djelo, 1992.
- Enciklopedija ništavila, eseji, 1995.
- Filozofija vina, 1997.
- Čudesa svetog Ivana Kapistrana - povijesna i tekstualna analiza, 1999.
- Dnevnik iz JNA i druge glose i arabeske, (mješovitog žanra: i autobiografija, i eseji o kulturnoj povijesti, književnosti i političkim temama), 2000.
- Potonuli svijet, knjiga znanstvenih radova, 2001.
- Slavonija, sažeti vodič prirodnih i kulturnopovijesnih zanimljivosti, publicističko djelo, 2004.
- Simurg, autobiografski roman, 2005.
- Najljepše božićne priče, 2007.
- Vinkovci u srednjem vijeku – Područje grada Vinkovaca od kasne antike do kraja turske vlasti, 2007.
Vanjske povezice
- Društvo hrvatskih književnika
- Povijest Slavonije u sedam požara Arhivirano 2007-08-14 na Wayback Machine-u Predstavljanje knjige.
- Predstavljanje knjige "Simurg" Dosta podatak o autoru i njegovu radu.
- Predstavljanje knjige o Vinkovcima
- Otkrivene tajne vinkovačkoga srednjovjekovlja Arhivirano 2007-09-29 na Wayback Machine-u
- Stanko Andrić, "Dubok i oštar izazov" Arhivirano 2010-02-15 na Wayback Machine-u Članak Stanka Andrića napisan u povodu imenovanja prof. dr. sc. Ivana Balte u Matično povjerenstvo za područje humanističkih znanosti, Polje povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, znanosti o umjetnosti, etnologije i antropologije.
Ovaj članak o osobi je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako što ćete ga proširiti. |
- p
- r
- u
1959: Vesna Parun • 1962: Petar Šegedin • 1964: Dobriša Cesarić i Jure Kaštelan • 1965: Ranko Marinković • 1966: Jure Franičević-Pločar • 1968: Slobodan Novak • 1969: Krsto Špoljar • 1970: Stanko Lasić i Antun Šoljan • 1971: Oto Šolc • 1972: Nikola Milićević i Svetozar Petrović • 1973: Živko Jeličić • 1974: Marin Franičević • 1975: Vesna Krmpotić i Predrag Matvejević • 1976: Zvane Črnja i Milivoj Solar • 1978: Drago Kekanović i Milivoj Slaviček • 1979: Ivan Katušić i Miroslav Slavko Mađer • 1980: Tito Bilopavlović i Nikica Petrak • 1981: Ivan Slamnig i Danijel Dragojević • 1983: Zvonko Maković • 1984: Luko Paljetak • 1985: Nedjeljko Fabrio i Zvonimir Majdak • 1986: Viktor Žmegač • 1987: Nusret Idrizović i Augustin Stipčević • 1988: Branimir Bošnjak • 1989: Zvonko Mrkonjić • 1990: Bruno Popović • 1991: Željka Čorak • 1992: Slavko Mihalić • 1993: Sibila Petlevski • 1994: Ivan Golub • 1995: Ante Stamać • 1996: Jozo Laušić • 1997: Željko Knežević • 1998: Jakša Fiamengo • 1999: Goran Tribuson • 2000: Stanko Andrić • 2001: Drago Glamuzina • 2002: Andriana Škunca • 2003: Renato Baretić • 2004: Luko Paljetak • 2005: Delimir Rešicki • 2006: Mate Ganza • 2007: Mirko Kovač • 2008: Anka Žagar • 2009: Ivana Šojat-Kuči • 2010: Nada Gašić • 2011: Zoran Ferić • 2012: Tatjana Gromača • 2013: Milko Valent • 2014: Josip Mlakić • 2015: Delimir Rešicki • 2016: Krešimir Nemec
1962: Miroslav Krleža • 1967: Vjekoslav Kaleb i Dragutin Tadijanović • 1968: Gustav Krklec i Dobriša Cesarić • 1969: Vjekoslav Majer • 1970: Nikola Šop • 1971: Miroslav Feldman • 1972: Šime Vučetić • 1973: Novak Simić • 1974: Marijan Matković • 1975: Ranko Marinković • 1976: Vladimir Popović • 1977: Drago Ivanišević • 1978: Joža Horvat • 1979: Marin Franičević • 1980: Josip Barković • 1982: Vesna Parun • 1983: Jure Franičević-Pločar • 1984: Aleksandar Flaker i Jure Kaštelan • 1985: Mirko Božić • 1986: Vojin Jelić • 1987: Živko Jeličić • 1988: Ivan Slamnig • 1989: Slobodan Novak • 1990: Olinko Delorko • 1991: Petar Šegedin • 1992: Ivo Frangeš • 1993: Srećko Diana • 1994: Nikola Miličević • 1995: Rajmund Kupareo • 1996: Slavko Mihalić • 1997: Ivan Kušan • 1998: Miroslav Slavko Mađer • 1999: Vesna Krmpotić • 2000: Stanko Lasić • 2001: Ivo Brešan • 2002: Gajo Peleš • 2003: Viktor Žmegač • 2004: Josip Tabak • 2005: Irena Vrkljan • 2006: Miroslav Šicel • 2007: Nedjeljko Fabrio • 2008: Zvonimir Mrkonjić • 2009: Milivoj Solar • 2010: Ivan Aralica • 2011: Nikica Petrak • 2012: Luko Paljetak • 2013: Tonko Maroević • 2014: Zvonimir Majdak • 2015: Pavao Pavličić • 2016: Dubravko Jelčić